Crna Gora zabranjuje diskriminaciju na poslu. LGBTIQ+ radnici kažu da posao zbog toga još nije pravičan.

Na papiru, Crna Gora je jedno od boljih mjesta na Zapadnom Balkanu za LGBTIQ+ osobe koje rade. Diskriminacija na poslu je zabranjena. Istopolni parovi mogu registrovati životno partnerstvo. Zemlja je 18. od 49 na ILGA-Europe Rainbow mapi za 2026, s najvišim rezultatom na Zapadnom Balkanu.

Na poslu, slika je često drugačija. Nova istraživačka priča Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pita zašto LGBTIQ+ osobe i dalje nemaju jednake šanse za posao. Kratak odgovor: zakon postoji, ali ga skoro niko ne koristi.

„Ovako je bolje i za tebe i za nas“

Istraživanje koje je objavio CIN-CG, a napisala novinarka Andrea Perišić, počinje pričom mladića kojeg zove Luka (ime je promijenjeno). Radio je u ugostiteljstvu. Nakon tri dana odsustva poslodavac ga je otpustio, pozivajući se na pritužbe gostiju: „Gosti svašta pričaju i bune se. Ovako je bolje i za tebe i za nas.“

Na ranijem poslu, kaže, kolege su svakodnevno dobacivale homofobne komentare, a „nadređeni nijesu preduzimali ništa da zaustave takvo ponašanje“. Sada svaku prijavu za posao planira „300 koraka unaprijed“ i razmišlja da napusti Crnu Goru kad završi studije. Kako kaže: „To je posljedica homofobije o kojoj niko ne razmišlja, a toliko mladih odlazi, između ostalog, i zbog toga.“

Brojke iza priča

CIN-CG je sabrao istraživanja i zvanične podatke, i oni se poklapaju:

• 87,7% ispitanika u istraživanju LGBTIQ Socijalnog centra i LGBT Foruma Progres iz 2024. navelo je da je doživjelo diskriminaciju na poslu zbog seksualne orijentacije. 26,9% zbog rodnog identiteta, a 39,4% je izgubilo posao zbog stvarne ili pretpostavljene pripadnosti LGBTI zajednici.
• Samo 24,1% organizacija analiziranih u studiji Jovana Ulićevića iz juna 2026. o tržištu rada ima posebne politike zaštite i inkluzije LGBTIQ+ zaposlenih.
• U anketi CeMI-ja iz 2022. na uzorku od 990 punoljetnih građana, 45% je smatralo da poslodavci nijesu spremni da zaposle LGBTI osobe. 22% je smatralo da jesu.

Tu je i jaz između onoga što ljudi prožive i onoga što se prijavi. Kvir Montenegro je rekao CIN-CG-u da mu se u posljednjih pet godina za besplatnu pravnu podršku zbog diskriminacije na poslu obratilo samo 12 osoba. Ne zna ni za jedan slučaj koji je završio sankcijom za poslodavca. Nekoliko je riješeno kompromisom nakon što je organizacija intervenisala.

Podaci Zaštitnika su još oštriji. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda evidentirao je 105 predmeta diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja 2024. i 74 u 2025. Tokom 2024. nijedan nije bio po osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. U 2025. bio je jedan predmet vezan za rad, bez utvrđene povrede, zaveden pod toliko širokom kategorijom da nije jasno o čemu se radilo.

Nula pritužbi ne znači nula diskriminacije. Kvir Montenegro kaže da ljudi ćute jer se plaše otkaza, autovanja, reakcija kolega i institucija kojima ne vjeruju. Organizacija dodaje da je Zakon o radu već „prilično dobro usklađen sa standardima EU“. Problem nije tekst zakona, nego to da li se iko osjeća dovoljno bezbjedno da ga iskoristi.

„Kada čovjek sam sebi zatvori vrata“

Vuk Adžić, trans muškarac koji je za CIN-CG govorio imenom i prezimenom, kaže da diskriminacija rijetko stiže kao otvoreno „ne“. „Diskriminacija vrlo rijetko izgleda tako što ti neko direktno kaže da te neće zaposliti zato što si trans“, rekao je. Češće je to pitanje da li ćeš se uklopiti, ili dokumenti koji ne odgovaraju tvom rodu, pa ih moraš objašnjavati prije nego što iko pogleda tvoje znanje.

Najviše boli, kaže, ono što se desi prije bilo kakvog intervjua: ljudi koji očekuju odbijanje prestanu da se prijavljuju. „To je jedan od najtužnijih oblika diskriminacije, kada čovjek sam sebi zatvori vrata.“

To vodi do većeg problema politike. Crna Gora još nije usvojila nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, a ILGA-Europe u procjeni iz maja 2026, kako prenosi CIN-CG, navodi i da Vlada nije usvojila novi akcioni plan za LGBTIQ+ osobe. Za trans osobe koje traže posao, zaustavljena reforma ličnih dokumenata znači neprijatan razgovor na svakom intervjuu.

Ministarstvo nije odgovorilo

CIN-CG je poslao pitanja Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. Do objavljivanja istraživanja odgovor nije stigao.

To se uklapa u obrazac o kojem iz Crne Gore stalno izvještavamo: napredni zakoni, pa neujednačena primjena. Isto važi za zločine iz mržnje i zahtjeve za azil, za partnerska prava koja drugi zakoni još nijesu sustigli i za diskriminaciju u sportu.

Zašto je ovo važno

Podaci na nivou Evrope pokazuju isti pritisak. Prema podacima Agencije EU za osnovna prava koje navodi CIN-CG, diskriminacija pri zapošljavanju od 2019. je blago opala za većinu grupa. Kod trans ispitanika pala je sa 41% na 34%, ali je kod interseks ispitanika ostala na 38%. U međuvremenu, 54% je prijavilo uznemiravanje, a samo 18% je to prijavilo nekoj organizaciji.

Crna Gora ima priliku da bude balkanska zemlja u kojoj pravila zaista funkcionišu. Sljedeći koraci nijesu tajna: prikupljati podatke o ovim pritužbama, odblokirati reformu pravnog prepoznavanja roda i pobrinuti se da neko u HR-u zna šta da radi kad Lukin menadžer kaže da je za sve „bolje“ da ode.

Izvori: CIN-CG, „LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori još bez jednakih šansi za posao“ (25. oktobar 2026), preneseno i na sajtu CEDEM-a u okviru projekta „We Go Deep“; ILGA-Europe Rainbow Map 2026: Crna Gora. Fotografija: ines lukic, Trg Republike, Podgorica, 2013, CC BY 3.0, preko Wikimedia Commons.