Montenegro Prajd prošao Podgoricom: „Pravi neprijatelji nisu LGBT osobe“

Posljednji veliki prajd balkanske sezone je prošao. U subotu, 3. oktobra, 14. Montenegro Prajd krenuo je ispred zgrade Vlade u Podgorici, prošao kroz centar grada i završio na Trgu Argentina. Policija je procijenila da je bilo oko 350 učesnika i saopštila da je skup protekao „u mirnoj atmosferi i bez incidenata“, prenio je Portal Analitika.

Takvu rečenicu bilo bi teško zamisliti na prvom maršu 2013. godine. U 2026. ona je naslov, i to najmanje zanimljiv dio dana.

Rečenica koja će ostati upamćena

Marš je prošao pod ovogodišnjim sloganom Živjećemo, života radi! Na Trgu Argentina izvršna direktorica Queer Montenegra Staša Baštrica rekla je okupljenima da Prajd postoji kako bi ljudi konačno mogli da žive kao svoji, bez skrivanja ko su i koga vole, prema izvještaju agencije Beta koji je prenio 021.rs.

Onda je proširila okvir. Baštrica je borbu za ravnopravnost povezala sa svim što je Crna Gora preživjela: ratovima nakon raspada Jugoslavije, dugom tranzicijom, siromaštvom i starim društvenim podjelama. Kritikovala je političke strukture u kojima se, kako je rekla, sudske presude dovode u pitanje, dok se zakoni koji su ljudima potrebni odlažu ili blokiraju. I dala je danu najoštriju rečenicu:

„Pravi neprijatelji nisu gejevi, lezbejke, biseksualne i trans osobe.“

To je ista misao kao u saopštenju organizatora prije Prajda, o kojem smo pisali kad je počela Neđelja ponosa: kvir prava nijesu sporedno pitanje, već dio toga kako jedna država tretira sve.

Šta zapravo traže

Kad se skinu govori, zahtjevi su kratki i konkretni. Govornici iz organizacionog tima, kako je prenio RTNK, tražili su:

• Punu primjenu prava istopolnih partnera. Crna Gora je 2020. usvojila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, i dalje jedini takav zakon na Balkanu izvan EU. Ali organizatori kažu da prava na papiru još nijesu prava u praksi, a zakon ne obuhvata usvajanje djece ni zajedničko roditeljstvo.
• Priznavanje trans osoba bez prisilnih medicinskih procedura. Crna Gora nema zakon koji uređuje promjenu pravnog roda. Vlada je počela izradu zakona zasnovanog na samoodređenju, i on od tada stoji.
• Bezbjedne ulice, škole i radna mjesta i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti.

Ko je došao

Uz aktiviste i građane, RTNK je naveo predstavnike Liberalne partije, Građanskog pokreta URA, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija, kao i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Sinišu Bjekovića. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava saopštilo je da zaštita ljudskih prava svih građana ostaje prioritet, prema agenciji Beta.

Izjave podrške su dobrodošle. Ono na što organizatori stalno ukazuju jeste da nacrt zakona o pravnom prepoznavanju roda i dalje stoji u fioci.

Zašto je 350 ljudi važno

Pored Pariza, koji je marširao istog popodneva sa desetinama hiljada ljudi, 350 može zvučati malo. Nije. U maloj prijestonici u kojoj autovanje za mnoge i dalje ima stvarnu cijenu, svako ime u tom broju je izbor. Prvi Prajd ovdje zahtijevao je jak policijski kordon i završio se sukobima, jer su ekstremističke grupe pokušavale da se probiju. Trinaest godina kasnije, saopštenje policije zvuči kao vremenska prognoza: skup je trajao otprilike od 15 do 20 časova, službenici su preduzeli mjere koje propisuje zakon, ništa se nije desilo.

Dosadno je pobjeda. Upravo je to „dosadno“ omogućilo Crnoj Gori da uopšte usvoji zakon o partnerstvu. Sljedeći korak je da se taj mir pretvori u zakone koje su organizatori tražili u subotu.

Balkanska sezona je zaokružena

Crna Gora zatvara sezonu prajdova koja je od grada do grada izgledala vrlo različito. Priština je u junu obilježila deset godina Prajda pod sloganom „Jednakost ili revolt“. Beograd je marširao u septembru, dok je borba za zakon o istopolnim zajednicama ulazila u izbornu sezonu. A danas, 4. oktobra, susjedna Bosna i Hercegovina glasa na opštim izborima, sa stvarnim ulogom za svoju LGBTQ+ zajednicu.

Jeff i Zachary sele se u Podgoricu u decembru, pa ćemo izbliza pratiti šta će biti s ovim zahtjevima. Ako ste marširali u subotu, voljeli bismo da čujemo kako vam je bilo.

Izvori: Beta preko 021.rs; Portal Analitika; Tanjug; RTNK; Vlada Crne Gore; Balkan Insight. Fotografija: WeBalkans, Neđelja ponosa 2023, CC BY 2.0, preko Wikimedia Commons.